Hrvatski posavac

U narodu ga još zovu posavski konj, posavec i posavski bušak. Kao što mu ime govori, nastao je na području slivnog toka rijeke Save i njezinih pašnjačkih površina. Uzgojno mu je područje nekada bilo od Zagreba prema Županji, a danas je to nizvodno od Zagreba do Nove Gradiške. Po svojoj brojnosti danas je najznačajnija pasmina konja u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svojim kvalitetnim osobinama prihvatili su ga i brojni uzgajivači s područja Posavja u Republici Sloveniji.

Hrvati, stigavši u prošlosti na ove prostore iz stepa Euroazije, sa sobom su doveli i svoje konje. Na ovim prostorima vjekovnih sudara civilizacijskih kultura istoka i zapada, velikih carstava te njihovih vojski, odnosno teškog europskog ratnog konja s jedne strane i lako pokretljivog orijentalnog konja s druge strane, taj se konj morao prilagođavati uvjetima. To je podloga na kojoj je nastala današnja gojidba hrvatskog posavca kojeg je narod stvorio kao speci? čni tip konja pod utjecajem našeg podneblja i posavskih pašnjaka.

Godina 1991. značajna je za tu pasminu jer tada započinje sustavno provođenje uzgojno - selekcijskog rada kroz pregled, odabir te obilježavanje i upis grla u matične knjige. Prvi zahvati na umatičavanju konja zbili su se ranije u dva navrata 1978. i 1980. godine kada je u te dvije akcije obilježeno ukupno 83 grla i to u mjestima Sisačko - moslavačke županije: Tišina Kaptolska, Mahovo, Posavsko Jezero, Ljubljanica te Martinska Ves. Rad na umatičavanju zamire sve do 1991. godine kada započinje sustavni rad u tom dijelu našeg konjogojstva. Svoju inozemnu promociju pasmina doživljava u Friedrichshafenu u travnju 1998. godine.

Hrvatski posavac ima ne odviše dugu glavu, suhu, karakteristično širokih nozdrva i izraženo bistrih očiju te male, stršeće uši. Vrat mu je čvrsto nasađen na greben, kratak i lijepo oblikovan s gusto preljevajućom grivom. Zbijenog je i čvrstog trupa, jednako izražen u sva tri dijela. Sapi su raskoljene, češće strme s niže nasađenim repom bogatog strunom. Noge su relativno suhe s kratkom cjevanicom, pravilnog su stava s kičicama obraslih kratko nakostriješenih dlačica. Od boja prevladava dorat, češće tamni, nego svijetli. Isto tako javlja se kao vranac, rjeđe kao sivac i alat. Šara boja nije poželjna u uzgoju.

Ranozrela je pasmina, čvrste konstitucije, dobrog zdravlja i dugovječnosti. Posjeduje uravnotežen karakter, izraženu volju i upornost u radu. Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima. Od ranog proljeća do kasne jeseni uzgaja se na posavskim pašnjacima, a zimi u staji uz sijeno s par klipova kukuruza.

Najbolje rezultate u uzgoju i upotrebi s obzirom na uzgojni cilj i povijest postiže u ravničarskom kraju koji obiluje vodenim tokovima i naplavnim šumama te pašnjačkim površinama. Miran, dobroćudan i podoban je za vuču u šumi, kao i za rad na oranicama pod plugom, a odličnog je držanja i kasa u šlavoneru.

Njegova ekonomska vrijednost, kao i svih ostalih pasmina radnih konja u nas pa i u svijetu, izgubila se pojavom mehanizacije u poljoprivredi. Danas svoju vrijednost iskazuje u športu - rekreativno jahanje, hipoterapija te kao dio ekološke cjeline parkova prirode i nacionalnih parkova. Isto tako ova se pasmina upotrebljava za proizvodnju mesa i speci? čnih proizvoda od konjskog mesa.

Prema Središnjem popisu matičnih grla Hrvatskog stočarskog centra 2000. godine upisano je u centralnu matičnu evidenciju ukupno 1048 kobila i 84 pastuha. S obzirom na efektivnu veličinu populacije, odnos muških i ženskih rasplodnih jedinki unutar populacije (Ne=311,07), pasmina je ugrožena.

Država stimulira putem novčanih poticaja u znatnoj mjeri očuvanje i zaštitu pasmine, a u provedbi programa izravno sudjeluju uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, udruge uzgajivača hrvatskog posavca te Hrvatski stočarski centar Zagreb.

U Hrvatskoj djeluju sljedeće udruge uzgajivača: Udruga uzgajivača posavskog konja "Hrvatski posavac", Udruga uzgajivača konja hrvatski posavac "Donja Posavina", "Konjogojska udruga Moslavina", Savez uzgajivača posavskog konja "Hrvatski posavac", Udruga uzgajivača posavskog konja "Odransko polje", Udruga uzgajivača posavskog konja "Črnec polje", Udruga uzgajivača posavskog konja "Kloštar Ivanić".

Za ovu pasminu potrebno je naglasiti njezinu izuzetnu ekološku vrijednost. Gledano u stočarskoj proizvodnji ovaj vid konjogojstva pridonosi biološkoj raznolikosti proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu, ali samo tamo gdje je ekonomski isplativ, odnosno na područjima s otežanom poljoprivrednom proizvodnjom s naglaskom na vlažna staništa. Valja napomenuti da je konj, općenito, ekološki najčistija od svih vrsta domaćih životinja.

skinuto sa http://www.hssc.hr/konjogojstvo/posavac.aspx

skinuto sa: www.hssc.hr

PODRIJETLO PASMINE
Hrvatski posavac je autohtona pasmina konja nastala na podrucju hrvatske posavine, krizanjem kobila slavonsko-posavskog konja tzv. busaka i drugih lokalnih kobila nepoznatog porijekla, prvotno s toplokrvnim (arapskim, lipicanskim, nonius, engleskim punokrvnim), a kasnije s hladnokrvnim pastusima (ponajvise norickim, madarskim i hrvatskim, nesto manje s barbantskim, ardenskim i preseronskim). Zbog razlicitih pocetnih maticnih stada kobila te pastuha razlicitih pasmina koji su djelovali u podrucju Posavine uz doprinos okolisnih cimbenika tog kraja, hrvatski posavac je relativno heterogena populacija u pogledu fenotipskih znacajki. Ujedno tome doprinosi i cimbenik koliko dugo je u pojedinoj subpopulaciji uvodena krv prije spomenutih stranih pastuha. Kroz godine ucinjen je selekcijski pomak u uniformiranju pasmine. Danasnje uzgojno nacelo ove pasmine je uzgoj u cistoj krvi.
UZGOJNO PODRUCJE
Uzgojno podrucje najvecim dijelom je prostor Sisacko-moslavacke i manjim dijelom, Zagrebacke zupanije. Uzgaja se u manjem broju i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Najznacajniji dio uzgojnog podrucja Sisacko - moslavacke zupanije je prostor Odranskog, Mokrog, Lonjskog i Sunjskog polja. Veliki pasnjacki potencijal navedenih uzgojnih podrucja posebno je iskoristiv u ekoloskoj proizvodnji. Svjetski ekoloski trend u prehrani ljudi ovom podrucju otvara vrata trzista, gdje ekoloski proizvedeno meso i mlijeko ima poseban status. Stoga konjogojstvu u ovom kraju treba posvetiti vecu paznju, koja bi uz poznatu nam potraznju za konjskim mesom u nekim zemljama Europske unije, sukladno ekoloskim trendovima mogla postati znacajan hrvatski izvozno-dohodovan proizvod. Osim toga, veliki znacaj posavskog konja je i u odrzavanju ekosustava u kojem je nastao i u kojem se i danas uzgaja.
UZGOJNI CILJEVI
- Ocuvati uzgoj hrvatskog posavca u cistoj krvi kao izvorne pasmine konja te ocuvanje genetske raznolikosti unutar pasmine.
- Obzirom na postojecu heterogenost unutar pasmine tezi se vecem uniformiranju pasmine u tipu pozeljne vanjstine hrvatskog posavca, uvazavajuci dobra proizvodna i adaptivna svojstva
pasmine na okolisne cimbenike.
- Buduci da pripada skupini radnih pasmina konja takoder se zeli sacuvati i njegova radna sposobnost, on i nadalje treba biti pogodan za voznju, vucu i obavljanje teskih poslova, ali i za jahanje. Ujedno, promovirati ce se i sto vece koristenje pasmine u zapreznom sportu i drugim oblicima koristenja.
- Kako je hrvatski posavac kroz vrijeme mehanizacije i danas informatizacije izgubio ulogu izvora radne snage, a postao pasmina za proizvodnju mesa, promovirati ce se uzgoj pasmine u sustavu odrzive poljoprivrede i tradicionalnog gospodarenja sukladno trendu ekoloske proizvodnje hrane s naglaskom na iskoristavanje zapustenih i neiskoristenih prirodnih resursa. Takoder ce se isticati znacenje uzgoja u podrucjima gdje je pasmina povijesno vezana za ocuvanje zasticenih krajolika i bioloske raznolikosti.
- Naglasavati ce se primjena pasmine u turisticke svrhe, posebice eko-turizmu preko osmisljenih programa u cilju podizanja vrijednosti i dohodovnosti uzgoja hrvatskog posavca.
OPIS PASMINE
Hrvatski posavac je srednje teski, sirok i plemenit nizinski konj s niskom tockom tezista, sigurnog koraka i ravnoteze. Cvrste je konstitucije, formata polozenog pravokutnika. Pozeljna visina do grebena u pastuha 140 - 150 cm, kobila 135 - 140 cm. Suhe i male glave, sirokog cela, ravnog profila, plemenitog izrazaja, malih usiju, velikih i izrazenih ociju i nozdrva. Srednje dugog do kratkog ali masivnog vrata, cvrsto nasadenog na trup, kratke donje linije. Grudni kos sirok i dubok. Plecke duge i srednje koso polozene, dobro obrasle misicjem i cvrsto povezane s trupom. Srednje dugih do kratkih, ali jakih i sirokih leda, katkog, jakog i sirokog spoja. Sapi nadgradene, siroke, srednje oborene do oborene, raskoljene s dobro obraslim misicjem. Trbuh zaobljen, ne prevelik niti previse usukan. Trup zbijen i s dobrim pokrivanjem tla. Noge suhe i snazne s dobro izrazenim zglobovima. Cjevanica kratka s jasno izrazenim zglobovima i tetivama. Kicice slabo obrasle kratkim i nakostrijesenim dlakama. Stavovi pravilni, prednje noge pokrivaju zadnje, i obrnuto. Kopita siroka, rozina srednje tvrdoce. Griva i rep dobro obrasli valovitom srednje dugom dlakom. Boje najcesce dorata u svim varijantama, rjede se pojavljuju vranci, alati, kulasi, izabela i druge boje te sarena svih varijanti koja je nepozeljna u uzgoju. Spolni dimorfizam, odnosno znacajke pastuha i kobila trebaju biti jasno izrazene. Od ostalih karakteristika treba istaknuti otpornost i sposobnost adaptacije na nepovoljne okolisne cimbenike, ranozrelost, dobru plodnost i mlijecnost te veliku skromnost u hranidbi i iskoristavanju krme niske kakvoce. Mirnog je temperamenta, poslusan i dobrocudan konj s voljom za rad. Zbog nasljednosti, grla loseg temperamenta ne prihvacaju se u uzgoj.
METODE I NACIN UZGOJA
Uzgojni cilj hrvatskog posavca kao izvorne pasmine konja postizat ce se iskljucivo u cistoj krvi te selekcijom. Planskim pripustom maksimalno treba izbjegavati uzgoj u srodstvu. U podrucjima gdje nema mogucnosti ekstenzivnog uzgoja grla se drze u stajama tijekom cijele godine. Ipak, u vecini slucajeva hrvatski posavac uzgaja se ekstenzivnom tehnologijom sto znacajno doprinosi ekonomicnosti uzgoja i izvornosti pasmine cemu ce se i dalje teziti.
OZNACAVANJE - ZIGOVANJE
Pocetno umaticavanje posavskih konja ili tzv. ,,nulte generacije" provodeno je na lijevom butu paljenim zigovima i to: simbol slova H i cekica te ispod simbola brojcanim znamenkama maticnog broja grla kasnijem oznacavanju grla koja nisu imala poznata dva remova predaka koristen je zig simbola spojenih slova H i P, a za grla hrvatskog posavca s poznatim porijeklom u dva remova koristen je zig simbola potkove s likom spermija unutar nje, tzv. „genetski zig"

zig koristen u oznacavanju "nulte generacije"


zig koristen u oznacavanju grla s dva nepotpuna remova


"genetski zig" koristi se za oznacavanje grla s poznatim porijeklom u dva remova


Nakon prezumanja provedbe uzgojnog programa Sredisnji savez uzgajivaca konja Hrvatski posavac iz Ljubljanice savez izraduje novi pasminski zig. Novi zig ima oblik uspravne potkove s dva vala ispod nje. tkova simbolizira posavskog konja, a valovi rijeku Savu i prostor hrvatske Posavine u kojoj je posavski konj nastao i koja je i danas uzgojno podrucje ove pasmine konja.

pasminski zig SSHP-a


SSHP ce sukladno kriterijima u uzgojnom programu provoditi oznacavanje u dvije sekcije:
A sekcija - oznacavat ce se maticnim brojem i zadnjim dvjema znamenkama godine rodenja na ijevom sedlistu i pasminskim zigom SSHP-a na lijevom butu.
B sekcija - oznacavat ce se maticnim brojem i zadnjim dvjema znamenkama godine rodenja na lijevom sedlistu i na lijevom butu pasminskim zigom koristenim u oznacavanju grla s nepotpuna dva remova

ječ to spermić na genetskom žigu?

Je pise i u tekstu

lol

evo i par fotki s neta